Zapošljavanje maloljetnika u Srpskoj: Evo pod kojim uslovima je to zakonom dozvoljeno

Zapošljavanje maloljetnika u Srpskoj: Evo pod kojim uslovima je to zakonom dozvoljeno

Iako se najčešće očekuje da prvi posao dođe tek po punoljetstvu, Zakon o radu Republike Srpske jasno definiše uslove pod kojima i maloljetnici mogu da budu radno angažovani. 

Radno angažovanje lica mlađih od 18 godina zakonski je dozvoljeno, ali pod strogo propisanim uslovima i uz pojačane mjere zaštite.

Potražnja veća u ljetnjem periodu

Potražnja za maloljetnim radnicima u Republici Srpskoj pojačana je tokom ljetnih mjeseci, kada mnogi poslodavci traže dodatnu radnu snagu za sezonske poslove.

Upravo tada, raste broj upita o mogućnostima zapošljavanja lica mlađih od 18 godina, posebno u oblastima ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti.

Iz Agencije za zapošljavanje Posao.Banjaluka.com potvrđuju da je tokom ljeta znatno veći broj upita u vezi sa angažovanjem maloljetnih radnika, posebno iz oblasti ugostiteljstva i turizma.

“Poslodavci se ljeti najčešće interesuju za angažovanje učenika trećih razreda trogodišnjih škola koji imaju potrebne vještine i žele da tokom raspusta rade. Međutim, uvijek ih podsjetimo da su pravila stroga i da zapošljavanje maloljetnika zahtijeva poštovanje zakonskih procedura i dodatne provjere“, kažu iz Agencije.

Tim povodom istražili smo pod kojim uslovima maloljetnici mogu da budu zaposleni.

Saglasnost roditelja i ljekarsko uvjerenje

Iz Inspektorata Republike Srpske pojasnili su da se radni odnos može zasnovati s osobom koja ima najmanje 15 godina, ako ima odgovarajuću zdravstvenu sposobnost i ispunjava ostale zakonske i interne uslove poslodavca.

Međutim, za lica mlađa od 18 godina neophodna je i pismena saglasnost roditelja, usvojioca ili staratelja, kao i potvrda nadležne zdravstvene ustanove da rad nije štetan po zdravlje maloljetnika.

Ograničenja radnog vremena i zabrana noćnog rada

Maloljetni radnici ne smiju raditi više od 35 časova sedmično, niti duže od osam časova dnevno.

Noćni rad im je zakonom zabranjen i odnosi se na period od 19 časova uveče do 6 časova ujutru. Takođe, imaju pravo na najmanje 12 uzastopnih časova dnevnog odmora između dva radna dana.

“Poslodavac je dužan da radnike mlađe od 18 godina najmanje jednom u toku kalendarske godine, o svom trošku, uputi kod nadležne medicinske ustanove na ocjenu radne sposobnosti”, navode iz Inspektorata RS.

Poslovi koji su zabranjeni

Zakon o radu i prateći Pravilnik jasno navode koje poslove mlađi radnici ne smiju da obavljaju.

Riječ je o radnim mjestima za koja je utvrđeno da su radna mjesta sa povećanim rizikom ili na naročito teškim fizičkim poslovima, na radovima koji se obavljaju pod zemljom ili pod vodom, kao ni na drugim poslovima koji bi mogli da predstavljaju povećan rizik po njegov život, zdravlje i psihofizički razvoj.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite je posebnim podzakonskim aktom, Pravilnikom, definisao poslove na koje ne može biti raspoređen mlađi radnik. Mlađi radnik, u smislu propisa o zaštiti na radu, jeste svako lice koje je mlađe od 18 godina, koje je u radnom odnosu kod poslodavca ili se nalazi na stručnom osposobljavanju kod poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa.

U aktu o procjeni rizika moraju posebno biti naznačeni poslovi koji su potencijalno rizični za mlađe radnike iz aspekta bezbjednosti i zdravlja na radu.

Poslovi sa povećanim rizikom za mlađe radnike su:

1) poslovi koji su objektivno iznad fizičkih ili psiholoških mogućnosti mlađeg radnika;

2) poslovi koji predstavljaju povećani rizik od štetnog izlaganja fizičkim, hemijskim i biološkim štetnostima;

3) poslovi koji mogu imati štetno djelovanje na psihološki razvoj, obrazovanje i moral mlađeg radnika;

4) poslovi, postupci i rad koji obuhvataju:

• proizvodnju i rukovanje napravama, pirotehničkim sredstvima i drugim predmetima koji sadrže eksplozive,
• rad sa divljim ili otrovnim životinjama,
• klanje životinja u industrijskim razmjerama,
• rukovanje opremom za proizvodnju, skladištenje ili korišćenje gasova pod pritiskom komprimovanih, tečnih ili rastvorenih gasova,
• rad sa bačvama, cisternama, rezervoarima ili staklenkama koje sadrže opasne hemikalije,
• radne operacije kod kojih postoji opasnost od rušenja građevina,
• radne operacije kod kojih postoje opasnosti koje se pojavljuju korišćenjem električne energije visokog napona,
• radne operacije čiji je tempo određen radom mašine, a obuhvataju plaćanje prema rezultatu rada,
• izloženost štetnom uticaju visokih ili niskih temperatura, zračenja, buke ili vibracija,
• izloženost štetnim supstancama i smjesama
• opasnosti od povreda na radu za koje se može pretpostaviti da ih mlađi radnik neće moći prepoznati ili izbjeći zbog nedovoljnog iskustva, osposobljenosti ili svijesti o postojećim ili mogućim opasnostima i štetnostima na radu.

Gdje maloljetnici najčešće rade?

Zapošljavanje maloljetnika najčešće se dešava u sektorima ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti, poput frizerskih salona, naročito kada mladi završavaju trogodišnje srednje obrazovanje.

“Obzirom na pojedine obrazovne smjerove gdje srednje obrazovanje traje tri godine, radnici mlađi od 18 godina najčešće se angažuju u oblasti ugostiteljstva i određenih uslužnih djelatnosti kao što su frizeri”, navode iz Inspektorata.

Kontrola

U slučaju kada bi inspektor zatekao na radu lice mlađe od 18 godina, a čiji radno-pravni status nije regulisan u skladu sa zakonom, naložio bi poslodavcu, kao i za svakog drugog radnika, da reguliše njegov status i izrekao novčane kazne zbog angažovanja radnika na crno.

“U dosadašnjoj praksi nismo imali slučajeva u kojima smo utvrdili zloupotrebu maloljetnih radnika, niti su nam se sa takvim tvrdnjama obraćali maloljetni radnici ili njihovi roditelji”, poručuju iz Inspektorata.

Rad preko omladinskih i studentskih zadruga

Takođe, radno angažovanje studenata, učenika i nezaposlene omladine omogućeno je i kroz omladinske ili studentske zadruge, a u skladu sa Zakonom o omladinskim zadrugama kojim je definisano da je između ostalog djelatnost zadruge organizovano obavljanje poslova, za potrebe pravnih i fizičkih lica (poslodavaca), koji nemaju karakter radnog odnosa.

 A to su:

1. Privremeni i povremeni poslovi;
2. Poslovi čiji je obim privremeno povećan;
3. Poslovi odsutnog radnika i
4. Sezonski poslovi.

Zakon o omladinskim zadrugama definiše starosne granice lica na koja se mogu primjenjivati odredbe ovog zakona, u rasponu od 15 do 35 godina starosti.